O le gamusino o le a manu mafaufau lea o se vaega o le talatuu o le tele o aganuu: Sepania, Potukale, Latina Amerika, Egelani... E i ai suiga faʻaitulagi o lenei manu fagogo ae i tulaga uma o loʻo i ai se elemene masani o loʻo siomia ai: o le tulituliloaina o gamusinos, o se masani masani i totonu. Sepania ma isi atunuu Ua na o se tala malie.
Ae e tele atu mea e mafai ona fai e uiga i lenei manu talafatu ma le talatuu o loo siomia ai. Afai e te fia iloa atili e uiga i o le a le gamusino ma tu masani fiailoa o loo siomia ai, tumau ma o le ae mauaina i lenei pou.
Le
O le gamusino: tala i se manu iloga
O le gamusino o se manu e le o iai o loʻo tumau pea i mafaufauga tuʻufaʻatasia o le tele o itulagi ona o le talatuu ma tu ma aga faʻapolopoloina. I le avea ai o ia o se meaola fagogo, e leai se fa'aaliga manino manino po'o se nofoaga. E eseese faauigaga ua faia: mo nisi o se manu eleele, mo isi o se manulele, e oo lava i se meaola vai... ae e foliga mai o le lomiga sili ona taatele o le manu terasitila, e pei o le martens o martensLe itiiti ifo o le auala lena e iloa ai toetoe lava o Sepania ma Latina Amerika.
E oʻo lava i le RAE na faia se avanoa mo lenei mea faʻapitoa, faʻamatalaina o “manu fa’afofoga, e fa’aaoga lona igoa e fa’atauva’a ai tagata tulimanu fou”. Tusi i lalo faaupuga tutusa e tusa ai ma le itulagi o Sepania, ina ia iloa e le RAE latou fesuiaiga faaitulagi: mush (i Extremadura), gambusino (I Andalucia), gambozin (i Potukale), donet, gambosi o gambutzi (i Catalonia ma Valencia) o lona uiga "tama'i tama'i ua tau le iloa". Ma o le suiga Catalan mulimuli - aoina i le galuega costumemari català (1950) saunia e Joan Amades- o fea gambosi o gabouzo uiga "fa'asese".
E ui lava i ona eseesega ma faʻamatalaga, o le mea e masani ai i atunuʻu uma o le tu masani lea o loʻo siomia ai: e faʻaaogaina e taʻalo ai i tamaiti, tagata ese poʻo tagata tulimanu e ala i le faʻamanatuina o la latou tuliga, le taʻutaʻua. "gamusino hunt".
E tusa ai ma lomiga tuai o le faaupuga, o nei tausuaga na faia muamua i tagata faimalaga ma tagata ese. O le auala lea e aliali mai ai i le lomifefiloi o Gabriel Garcia Vergara mai le 1929, o se tasi o faamaumauga tuai a le RAE. Ae o le taimi nei - i Sepania - o le faʻataʻitaʻiga o le tuliga gamusinos o se ula lea e naʻo tamaiti i tolauapiga o le taumafanafana ma faʻamanatuga eseese o se taʻaloga ma malie.
E ui lava ua matou vaʻaia o le talaʻaga o le gamusino e afua mai i Sepania ma Latina Amerika, o lenei tala na sopoia tuaoi ma nofo i isi atunuu. E faapena lava, o le gamusino ma lona tuliga ua avea ma faavaomalo: i Siamani latou te taumafai e pu'e le elwetritsch, i Falani ma Suiselani latou te o atu e saili le dahu ma i le Iunaite Setete latou te o atu e tulimanu mo le fana. O le faamaoniga o lenei mea tatou te maua i le ata o Pixar, "I luga": i le gagana Sipaniolo, o le toeaina Carl fredricks na ia auina atu le sikauti Russell e "tuli gamusinos" e aveese o ia, ae i le gagana Peretania na ia auina atu o ia e fai. tuliga fana. Matou te vaʻai ua oʻo lava le gamusino i le lau tele.
o le tuliga o le gamusino
I le taimi nei i Sepania le tuliga o gamusino e iai se faiga masani ma ose taaloga e fa'atatau i tamaiti. O le tagata fa'aamuina aganu'u Va'ai mai ia te a'u Paulino Velasco ta'u mai po o le a le mea e aofia ai. Ua fa'aalu e Velasco le tele o tausaga i le fa'atulagaina o sailiga gamusino i Villanubla (Valladolid), lea e faia ai i taumafanafana uma. E tusa ai ma ia “O tupulaga talavou na o i tolauapiga sa faia iinei mo le tele o tausaga ma, talu mai le amataga o le 2000, na amata ai ona matou faatulagaina o se gaoioiga i le taulaga.” Ua taʻu mai e le tagata fai ata ia i tatou le auala e atiaʻe ai le tuliga o gamusinos:
- O se gaoioiga ua faatulagaina ma tamaiti laiti lea e faafoliga ai se tuliga i se po o le taumafanafana. Ona latou ave lea o molī ma se taga e teu ai gamusino tuli. O le vaega o tamaiti e taʻitaʻia i le auvai o se vaitafe, lea e manatu e faigofie ai ona maua i latou. O iina ua faia ai i latou e usu se pese e faatosina mai ai i latou: “gamusinos al morral” po o le “gamusino ulu i le ato, tasi, lua, tolu, fa”, e iai fa'aliliuga eseese. E fa'afuase'i lava ona fa'alatalata atu se tasi o tagata matua i se vao lea na latou iloa ai gaioiga e fa'aalia ai o lo'o i ai gamusino natia iina. Ona faafoliga lea e se tasi o mata'itū e pu'e se tasi e ala i le tu'u o maa i totonu o le ato po'o so'o se isi mea e fa'aoga ai le avanoa.
- Ua ofo tamaiti ma o iina e fafaguina ai le naunau e tuli se tasi. Ae o iinei e tatau ona e faʻafilemuina i latou ma faʻamatala atu ia i latou e tatau ona e faʻatali mo le momoe o manu e ave i fafo mai le taga. Ina ia faʻafiafia atili le faʻatali aʻo latou faʻatumauina le faʻasesega o le mauaina o se tasi pe sili atu faʻataʻitaʻiga, ua faʻatulagaina taʻaloga eseese e faʻalavelave ai i latou. O le taimi lena e faʻaaogaina e fai ai se pu i totonu o le ato ma aveese ai maʻa poʻo mea faʻapipiʻi i totonu. Mulimuli ane ona logoina lea o tamaiti i le mea na tupu, ma talitonu ai a o latou taaalo, na talepe e gamusino le taga ma sosola.
Fai mai Velasco o le taimi nei ua sili atu le "faauo" ma ua faʻaumatia soʻo se elemene sauā, talu ai e faʻatatau i tamaiti: "I le taimi muamua, na ia alu foi ma laau, mo se faataitaiga". lomiga o o le "caza de gamusinos" o tausaga ua mavae na faia e ula ai tagata i fafo ma sa sili atu lo latou sauā ma le sauā.
O se ata o lenei mea o loʻo maua i le tusi Aganuu lauiloa a le nuu o Calatayud (Zaragoza) lea e aoina tu ma aga a le itulagi: o loʻo taʻu mai ai o le mea na faʻaofiina i totonu o le taga e faʻasesē ai tagata i fafo o se taifau. Na faatalitonuina e le au faatalitali le tagata ese e ala i le faamatala faalilolilo o le a latou tulituliloa se manu e sili ona taua ma faigata ona puʻeina. Na latou salalau solo i nuu i tua ma faataitai le latou tuliga e ala i le tuuina o se taifau filemu i totonu o le taga lea na ave e le tagata manua i luga o ona tauau i le taulaga. O iina na tatala fa’alaua’itele ai le taga ma iloa ai le taufaalili a le tagata ese i le va o le ‘ata ma le tausuaga lautele o tagata o le taulaga.
Etymology o le faaupuga "gamusino"
le fai gagana Jose G. Moreno de Alba Sa avea o ia ma sui o le Mexican Academy of Language ma faapaiaina se mataupu o lana tusi "Aotelega ole gagana" i le gamusino, lea na ia suʻesuʻeina ai le amataga o le tele o upu, o se tasi oi latou o le amataga o le upu "gamusino".
Faamalamalama atu o le upu "gamusino" e mafai ona i ai se sootaga ma le upu Mekisiko "gambusino", lea sa faaaogā i le senituri lona XNUMX e faasino i tagata suʻesuʻe auro. Na fa'atuina e le au su'esu'e gagana se sootaga o lenei upu ma upu fa'aPeretania pelē (taaalo pe peti) ma pisinisi (pisinisi). E talafeagai, aua o le tuliga o gamusinos o loʻo i ai se mea e pei o se peti poʻo se luʻitau e tuli se manu e le mafai ona faʻaogaina e ala i le faʻatulagaina poʻo le faʻatalanoaina o lana sailiga.
I lenei laina, o loʻo faʻamatalaina e Moreno i lana galuega lena "O le tulimanu poʻo le fagota gamusinos e mafai ona faʻapena alu i le mea e le mafai pe faʻaumatia taimi". "O le foliga tutusa o leo gamusino ma gambusino e iloagofie [...], ma e foliga mai e le o se mea e fefe tele e vaʻai i se faʻamatalaga tutusa i le va o le fagogota poʻo le tuliga gamusinos (o le tulituliloaina o manu e le o iai, alu i le mea e le mafai) ma le galuega. o le gambusino, lea, e pei ona tatou iloa lelei e na te tulituliloaina pea le oso auro.
I le faila lautele o le RAE, e 16 palota i luga o le "gamusino". O se tasi oi latou e puipuia se isi mea e tupuga mai ai, o se fesuiaiga o "tia pa'u: “E faigata ona tuli le tia fallow ma e malamalama lelei lava o le tia fallow, lea e mafai ona ta’ua o le aila fallow, o se mea faavalevalea e tuli e se tagata tulimanu faavalevalea pe fou foi”.
E pei ona tatou vaai i ai, o le tala faasolopito o lenei manu talafatu e fai si eseese ma salalau. Matou te faʻamoemoe e ala i nei laina ua mafai ai ona e faʻamalamalamaina lou fia iloa o le a le gamusino ma lona tala faasolopito.
Ia avea muamua ma faamatalaga