Softver za programiranje: Definicija Čemu služi?

Ako volite istraživati ​​tehnološko tržište, pozivam vas da u ovom članku naučite nešto više od toga Softver za programiranje, njegove karakteristike i sve detalje.

Softver za programiranje

Softver je komponenta računara koja se ne može dirati, ali je ono što čini da sistem radi, odnosno smatra se komponentom sposobnom da izvrši ili izvrši bilo koji zadatak unutar bilo kojeg računarskog sistema.

Možemo se osvrnuti i na činjenicu da je softver zadužen da konvertuje sve instrukcije i odnese ih do procesora, grafičke kartice ili komponente koja izvršava instrukcije koje želimo postići kroz očekivani rezultat, odnosno softver je zadužen za prevođenje podataka.obrade ih hardver kako bi se na jednostavan način mogli vidjeti na ekranu.

Postoje tri grupe softvera koji se nazivaju: sistemski softver, softver za programiranje i aplikativni softver, trenutno se ove grupe mogu svrstati u grupe slobodnog softvera ili vlasničkog ili licenciranog softvera.

Poreklo softvera za programiranje

Iako je tačno da prvi zapisi datiraju iz 1940-ih, ništa manje je tačno da je programski softver nastao pre više od hiljadu godina, prema sprovedenim istraživanjima, kompjuteri nisu postojali; Podatke su pohranjivali u mašinu da bi kasnije bili interpretirani u vremenu, zbog čega se o softveru počelo govoriti krajem XNUMX. vijeka kada su uočeni prvi pomaci u ovoj materiji.

Postalo je komplikovano raditi na taj način i iz nužde su se pojavili prvi programski jezici visokog nivoa, slični mnogima koji se danas koriste, iako, naravno, nisu nudili korisniku iste mogućnosti kao savremeni softver, jer su samo oni bili sposobni da rade na specifičnom hardveru, što ih je očigledno činilo veoma ograničenim u pogledu jezika i očekivanih rezultata.

Nakon toga, neki od jezika koji su se ranije koristili poslužili su kao osnova za programske jezike koji se danas koriste.

Koncept programiranja

To je proces koji se koristi za osmišljavanje i naručivanje potrebnih radnji za izvođenje projekta, pripremu određenih mašina ili uređaja da počnu raditi u vrijeme i na željeni način ili razvijanje programa za korištenje u računalima.

Trenutno je programiranje dio kreiranja i primjene kompjuterskih medija, što se definira kao sam proces, kroz koji osoba razvija program jednog alata koji mu omogućava da napiše kod i drugog sposobnog da ga prevede. , što je poznato kao jezik mašina.

Koja se može dešifrirati mikroprocesorom. Završni korak se zove kompilacija i to je neophodna procedura kako bi kod mogla da izvrši platforma za koju je kreiran, a to može biti računar, odnosno mobilni telefon.

Postoji i način prevođenja koda, koji se zove Interpretacija, a sastoji se od analize red po red, sve dok se ne prevede dovoljno informacija da bi se mogao izvršiti zadatak. Treba napomenuti da se programski jezici dijele u dvije grupe; oni koji se mogu sastaviti ne mogu se interpretirati ili obrnuto. Cijeli proces pokriva različite faze i zahtijeva učešće različitih stručnjaka.

Polazeći od osnove konkretnog projekta, potrebno je imati jasnu i objektivnu ideju koja opravdava trud i odricanje u razvoju projekta.

U dinamici razrade, početak ima tendenciju da bude veoma zamoran i dugotrajan, jer postoje izgledi za dobijanje savršenog proizvoda, a u procesu primene tehničkih kriterijuma, krajnji rezultat može biti katastrofa, potpuni neuspeh.

Kada je ideja osmišljena, dizajn se mora uspostaviti, što nije ništa drugo do formaliziranje svih kriterija o kojima se raspravljalo tokom početnog pretraživanja. Svaki tim radi na svoj način, primjenjujući timske kriterije i uspostavljajući svoje smjernice strukture kao takve, što za posljedicu ima da rezultat konstrukcije nije rigidan.

Sljedeći korak bi bio početak eksperimentiranja kroz programiranje, sredstvo za olakšavanje. Dizajneri imaju direktan i interaktivan kontakt sa svojom idejom.

Kako nastaje softver?

Kreiranje softvera može biti složeno, ovisno o cilju koji se želi postići. Drugim riječima, to je skup koraka koji se moraju slijediti sa programske tačke gledišta da bi se postiglo rješenje problema s dobijanjem proizvoda.

Sada, nakon jasnog razumijevanja pojma softver i načina njegovog kreiranja, počet ćemo navigirati šta je softver za programiranje, definiciju, porijeklo, karakteristike i druge važne aspekte ove teme.

Kada govorimo o softveru za programiranje, ne možemo zaboraviti da je za programiranje potrebno rukovati a programski jezik, koja je zadužena da izrazi, dizajnira u računaru ono što želimo postići ili postići prilikom formiranja programa ili cilja koji treba postići da se interno obradi u hardveru.

Jezik je jezik koji se može koristiti samo na računarima, obično se koristi u kreiranju programa, a sastoji se od skupa simbola i pravila koja omogućavaju konceptualizaciju strukture i značenja elemenata i izraza.

Dodatno, programski jezik su oni koji omogućavaju kontrolu fizičkog i logičkog ponašanja mašine, kako bi se ponudila rješenja za različite probleme koji se obično javljaju interno unutar računara.

Među najčešćim tipovima programskih jezika nalazimo:

• Visual Basic
• .NET
• C ++
• C#
• Java
• Cilj-C
• Javascript
• paskal
• drugi

Tipovi softvera

Postoji niz softvera za programiranje, o kojima ćemo vam reći u nastavku.

1. Aplikacijski softver

To su oni programi koji nemaju nikakve veze sa radom računara; Naprotiv, dizajnirani su i plasirani na tržište da se instaliraju na računar kao radni alat i na taj način olakšavaju zadatke, na primjer: procesori teksta, tabele, grafike, programi za prezentacije, između ostalog; Koristi se i za traženje informacija, na primjer: digitalne knjige i enciklopedije, internet pretraživač itd.; ili kao element ometanja ili razonode, kao što je slučaj sa video igricama, video zapisima, izvještajima, audio playerima, između ostalog.

Instalaciju ove vrste programa vrši sam korisnik, međutim, nije isključena mogućnost da mnogi od ovih programa dolaze sa opremom (preinstaliranom) po dogovoru između montažnih i marketinških kompanija.

2. Softver za programiranje

To su oni programi koji pomažu u kreiranju i razvoju aplikacije, kroz logičko i programsko znanje, za to koriste vlastiti jezik orijentiran na razvoj novih sistema, drugim riječima to su oni alati koji su razvijeni da ispune određenu funkciju, ali da ih kasnije poboljšavaju ili optimizuju ljudi specijalizovani za ovu vrstu delatnosti, zbog čega je potreban softver za programiranje, koji nije ništa drugo do programi koji nam pomažu u kreiranju i razvoju neke aplikacije.

Ova vrsta programa nam posebno služi za razvoj novih sistema uzimajući u obzir njihovo kodiranje. Programi dizajnirani kao uređivači teksta su primjer ove vrste softvera, jer se koriste za pisanje programa, da bi se kasnije kompajlirali i proveravali da li predstavljaju nepravilnosti ili stvaraju bilo kakvu vrstu problema koji sprečava razvoj određenog programa. programski jezik određen za ovu svrhu.

Trenutno postoji niz softvera koji imaju alate za programiranje, bazirane na programskim jezicima, poznatih na tržištu kao Integrisana razvojna okruženja i koji su veoma korisni za korisnike.

3. Sistemski softver

To su oni programi unapred instalirani na računaru koji služe kao baza i koji omogućavaju interakciju sa operativnim sistemima koji se nalaze u njemu, kako bi podržali druge programe i imali bolju i veću kontrolu nad hardverom.

Smatra se najvažnijim od softvera jer se u njemu konvergira skup programa i aplikacija čija je svrha da poveže sve aplikacije sa hardverskim resursima koje uređaj ima, odnosno preko njega se daje pristup i vrši kontrola. .. na perifernim uređajima, na RAM memoriju, hard disk jer u suprotnom računar ne bi mogao ispravno raditi.

Ukratko, sistemski softver je zadužen za kanalisanje fizičkih resursa na način da koordinira zadatke bazirane na memoriji računara, kao i za vršenje kontrole sa sistemom, na način da je on taj koji povezuje aplikacije sa resurse koje nudi hardver koji uređaj ima.

4. Besplatni softver

Kako njegovo ime ukazuje na ovaj softver, on se odnosi na Slobodu. Ovu vrstu programa karakteriše rad zasnovan na digitalnom uređaju. Ljudi koji razvijaju ovu vrstu programa imaju za cilj da ih ponude bez sticanja prihoda, naprotiv, mogu se kopirati, koristiti, modificirati sve dok ih ove treće strane mogu koristiti bez dobijanja koristi.

5. Vlasnički softver

To su programi kod kojih korisnik ima ograničenja kada ga koristi, modificira ili redistribuira, smatra se softverom privatne domene. Ove vrste programa ili alata su najčešći i najpoznatiji u pogledu najvažnijih operativnih sistema na tržištu; Primjer za to je Microsoft Office, koji je najpoznatiji i najjeftiniji uredski paket na tržištu. Ostali popularni pretraživači su Google Chrome ili Mozilla Firefox, koji su besplatni za korisnika.

Šta je softver za programiranje?

Softver za programiranje su programi i alati koji se koriste za kreiranje drugih programa i aplikacija, odnosno koriste se za kreiranje drugog softvera.

To su programi koji pomažu u kreiranju i razvoju aplikacija, kroz poznavanje postojećih programskih jezika.

Imajući jasno znanje o tome šta je Softver, ući ćemo u vrste softvera, njegovu primjenu, sa stanovišta tehnologija i njihove digitalne transformacije, temeljna znanja da bismo razumjeli kako i zašto računarski sistemi rade i kako to rade.

Trenutno postoji mnogo vrsta softvera o kojima ćemo govoriti na jednostavan način i ilustrovati ih nekim primjerima.

Klasifikacija programskog softvera

Ovaj softver se može klasifikovati u nekoliko tipova, koji su detaljno opisani u nastavku:

• Uređivači teksta: su oni programi koji djeluju kao procesori, odgovorni su za kreiranje i modificiranje digitalnih datoteka koje se sastoje samo od tekstova, kako bi se pohranile bez veće složenosti. Cilj uređivača teksta je da se koristi za pisanje i kasnije gledanje sadržaja datoteke. Važno je istaći da ga ne treba brkati sa Word programom. Primjer: Windows Notepad.
• prevodioci: Smatra se alatom koji omogućava prevođenje softverskog koda, na način da ih računar može tumačiti i garantuje njegovo optimalno funkcionisanje.
• tumač: je program koji nam omogućava da analiziramo i izvršavamo druge programe, u programskom jeziku. Fleksibilan je i radi sporo. Ovaj softver je sposoban za analizu i izvršavanje drugih programa. Tumači prevode samo onaj dio koji je neophodan, iskaz po iskaz i ne pohranjuju rezultat ovog prijevoda.
• linkeri: zaduženi su da kreiraju veze između različitih objekata prisutnih u fazi kompilacije, prikupljaju sve informacije o svim potrebnim resursima, odbacuju one koji nisu potrebni i spajaju se sa specifičnim kodom kako bi kasnije proizveli jednu datoteku ili datoteku koja može biti izvršena.
• Debuggers: ili programi za otklanjanje grešaka, su oni koji omogućavaju testiranje i eliminisanje mogućih grešaka u programima. Cilj je otkriti i otkloniti greške u programu.
• Integrisano razvojno okruženje: (EDI ili IDE), je alat koji se definiše kao sve u jednom jer pruža programeru ili programeru mnoge alternative pri razvoju softvera, jer osim što nudi kvalitet, lako i brzo ga je otkloniti. Ovdje su integrirani različiti tipovi softvera za programiranje, poput uređivača teksta, kompajlera i debagera.

Nakon analize različitih tipova softvera za programiranje, nalazimo različite programe ili aplikacije, dizajnirane da ispune specifične zadatke u okviru procesa razvoja neke rutine, kao što je slučaj kompajlera, koji imaju poseban zadatak da prevedu programski jezik koji koristimo. mašinski jezik, tako da ga hardver može interpretirati.

Generalno, integrisana razvojna okruženja su ona koja omogućavaju razvoj softvera za programiranje. Ovde su alati fokusirani na razvoj jednog programskog jezika, koji čini funkcije programa prijateljskim u poređenju sa onima koje koriste drugi, na takav način da optimizuju produktivnost prilikom kreiranja, modifikacije, kompajliranja, implementacije i otklanjanja grešaka u softveru. određeno mjesto. Primjer za to je Xcode ili Delphi, koji su zatvoreni i specifični jezici ili ne dozvoljavaju prilagođavanje.

Integrisana razvojna okruženja u mnogim slučajevima su dizajnirana da pokreću samo jednu vrstu programskog jezika istovremeno, međutim postoje neki koji su izuzetak i otporni su na druge programske jezike, kao što su Assembler, Java, JavaScript, PHP, Python, itd. Pascal ili Objective-C.

Osim toga, imaju uređivač izvornog koda, alate za automatsku konstrukciju, odnosno čarobnjake i šablone, kompajlere i/ili interpretatore, kao i tzv. debuggere. Danas je većina modernih IDE grafička sa interfejsima visokog nivoa kao što su GUI.

Važno je istaći da su Integrisana razvojna okruženja bila veoma korisna za razvoj različitih softvera koje svakodnevno koristimo u svom radnom okruženju, a konkretno je reč o Microsoft automatizaciji ureda (Word, Excel, PowerPoint, Publisher, između ostalih ). ostali), video i audio plejeri, alati za uređivanje kao što je Adobe Photoshop i mnogi drugi koji su trenutno kreirani pod ovom vrstom platforme kako bi nam pružili kvalitetne alate i postigli optimalno korišćenje opreme i bolje performanse. aktivnosti.

Da li vam se sviđa tržište tehnologije? Pozivam vas da se dodatno obrazujete ovim zanimljivim člankom Moderna tehnologija

Primjeri softvera za programiranje

Nudimo vam i razne primjere softvera za programiranje.

•   Microsoft Visual Studio

To je multi-platformski alat koji ima kompatibilnost za veliki broj jezika, uključujući PHP, Java, Python, C++, Ruby, između ostalih. Dizajniran je prvenstveno za web razvoj, uz podršku za Django i ASP.NET. To je jedan od najboljih IDE za kreiranje softvera bilo koje vrste.

• WinDev

To je prilično pristupačan EDI i uglavnom se koristi za izradu brzih aplikacija, posebno s fokusom na podatke. Korisniku daje različite grafičke modele na izbor i vrlo je interaktivan. Ima podršku za Javu, C# i .NET i čak nudi mogućnost kreiranja programa za platforme kao što su Linux i Mac.

• NetBeans

Utvrđen je kao jedno od najčešće korištenih integriranih razvojnih okruženja u svijetu, koje služi i kao besplatni softverski program. Uglavnom se koristi za programiranje u Javi, osim toga, mogu se koristiti različiti moduli za proširenje njegovih funkcija.

•    GeneXus

To je moćan razvojni softver koji se koristi u poslovnom sektoru, a omogućava kreiranje aplikacija za Windows okruženja, mobilne aplikacije i web stranice. Veoma je koristan za web programere, jer se sastoji od različitih tipova baza podataka kao što su: MySQL, PostgreSQL, Oracle, Microsoft SQL Server, itd.

•      Notepad ++

U ovom slučaju, uređivač teksta i izvorni kod se najviše koriste na svijetu, jer je besplatan i izuzetno lagan, osim što ima podršku za više od 50 programskih jezika, pa čak i daje nam mogućnost dodavanja vlastitog jezicima. Orijentisan je za Windows, preko alata kao što je Snap moguće je da radi u mnogim Linux aplikacijama.

• Minecraft

To je video igra kreirana u Javi i široko je prihvaćena. To je igra u kojoj je igraču dozvoljeno da slobodno razvija svoju kreativnost za stvaranje bilo koje vrste konstrukcije, istraživanje, borbu i poboljšanje svojih likova; omogućava integraciju sa drugim igračima kroz različite online modove. Trenutno je u vlasništvu Microsofta.

• ThinkFree

Oni su grupa uredskih programa kreiranih u Javi i kompatibilnih sa drugim platformama kao što su: Android, Windows, Linux i Mac OS. Ovo su alati koji djeluju i poznati su kao program za obradu teksta Write, proračunska tablica koja se zove Calc, softver za prezentacije pod nazivom Show, HTML editor, kao i uređivač bloga pod nazivom Note.

• Oracle Developer Studio:

To je IDE zasnovan na NetBeans-u. Orijentiran je na okruženja kao što su Solaris, RHEL i Linux distribucije. Orijentiran je na programiranje na jezicima kao što su Fortran, C i C++.

• Sweet Home 3D:

To je NetBeans razvojni program, posebno namijenjen profesionalcima u arhitekturi i grafičkom dizajnu, jer vam omogućava da kreirate 2D planove kuće ili stanova, soba ili hodnika, a zatim vidite rezultate u trodimenzionalnom okruženju. Prednost ovog tipa programa je što radi u različitim okruženjima kao što su: Linux, Mac i Windows.

• Chrome:

Trenutno i širom svijeta to je prepoznat i popularan Google web pretraživač. To je alat koji može izvršiti naprednu analizu i otklanjanje grešaka u C++. Napravljen je iz Chromium projekta.

U ovim modernim vremenima, gore navedeni primjeri su najpoznatiji i korišteni, kao aktuelni softverski alati za programiranje, međutim ne možemo ne spomenuti i druge primjere koji su se godinama koristili kao procesori ili programeri programa i koji su ostali u tehnologiji. tržište. Mnogi od njih su sljedeći:

• Cobol : To je programski jezik dizajniran za komercijalnu upotrebu.
• ASP :To je bio prvi mehanizam za skripte koji je korišten na Microsoftovom serveru za web stranice.
• paskal : To je zahtjevan programski jezik koji se koristi kao procesor u velikim računarima.
• RPG : Ovaj tip programskog jezika se koristi za razvoj poslovnih aplikacija.
• Java: To je grupa kompjuterskih specifikacija i aplikacija dizajniranih za razvoj softvera za multiplatformsko okruženje..
• blokovi : Programski jezik koji omogućava kreiranje blokova, unutar kojih možemo uključiti ugniježđene blokove i, zauzvrat, ove unutar drugih blokova. Ovaj tip programiranja poznat je kao strukturirano blok programiranje.

Prednosti softvera za programiranje

Neke od prednosti koje nudi softver za programiranje u oblasti tehnologija su:

• Instalacija programa se vrši na personalizovan način.
• Izvršavanje aktivnosti u sistemu se odvija lokalno, što utiče na brzinu u trenutku obrade informacija.
• Oni su stabilni i jaki za postojeće aplikacije na webu.
• Često koriste operativne sisteme koji uključuju računare, kao i softverske zahtjeve.
• Pristup razvoju apstraktnog i matematičkog mišljenja za rješavanje složenih problema.
• Stimuliše autonomiju u učenju i viši nivo razvoja kognitivnih veština.
• Jača razvoj vještina kolaborativnog rada tražeći inovativna timska rješenja.
• Grupira upotrebu različitih „inteligencija u zajedničkim projektima: lingvističkim, matematičkim, umjetničkim, prostornim, muzičkim, interpersonalnim i interpersonalnim.
• Pobuđuje interesovanje kod djevojčica i dječaka za matematiku i STEM predmete (nauka, tehnologija, inženjerstvo i matematika) općenito, čime se ravnopravnije proširuju mogućnosti zapošljavanja svih učenika u ovim oblastima.

Međutim, integrisana razvojna okruženja nude prednosti koje govore same za sebe, kao što su:

• Omogućava nam da koristimo debug koda.
• Imate brzu opciju pronalaženja datoteka s deklariranim varijablama i funkcijama.
• Provjera valjanosti koda se može izvršiti, odnosno provjeriti da nema grešaka u našoj sintaksi.
• Dodaci ili ekstenzije su integrirani da dovrše i poboljšaju njegove funkcije.
• Omogućava prijavu na čitave projekte iz jedne sesije.

Uz sva ova poboljšanja pri ruci u poređenju sa uobičajenim uređivačem teksta, sasvim je jasno da korištenje EDI-ja stvara mnoge prednosti pri programiranju

Nedostaci softvera za programiranje

• Ne preporučuje se primjena samo u dugoročnim projektima, naprotiv, treba ih koristiti kratkoročno.
• Provizije i troškovi su veoma visoki u slučaju da programi ne rade ili predstavljaju kvarove u bilo kojoj rutini
• Nisu fleksibilni pa ih je potrebno prilagoditi principima XP-a
• Ne može se smatrati u vrijeme njegove primjene kao rutinskiji tradicionalni razvoj.

Redoslijed programiranja softvera

Slijed specificira razvoj softvera, od njegove početne do završne faze, uključujući njegovo funkcionalno stanje. Ideja je da se odrede različite međufaze koje su potrebne za validaciju razvoja aplikacije, sa ciljem da se garantuje da softver ispunjava zahteve za aplikaciju i verifikaciju razvojnih procedura. Za te svrhe, zagarantovano je da su korištene metode prikladne.

One proizilaze iz činjenice da je veoma skupo ispravljati greške koje se otkriju kasno u fazi implementacije ili same faze programiranja, tokom funkcionalne faze. Ova strukturna sekvenca, koja je za mnoge poznata kao životni ciklus softvera za programiranje, omogućava da se greške otkriju što je prije moguće i stoga se programeri mogu fokusirati na kvalitet softvera u smislu implementacije i troškova koje to podrazumijeva.

Sekvencijski proces se može strukturirati na sljedeći način:

• Definicija ciljeva: odrediti rezultat projekta i njegovu ulogu u ukupnoj strategiji.
• Analiza zahtjeva i njihove izvodljivosti: prikupiti, ispitati i formulirati zahtjeve korisnika i pregledati sva ograničenja koja se mogu primijeniti.
• Opći dizajn: opći zahtjevi strukture aplikacije.
• Dizajn do detalja: precizna konceptualizacija svakog podskupa aplikacije.
• Programiranje (programiranje i implementacija): je implementacija u programskom jeziku za dizajniranje funkcija definiranih tokom faze dizajna.
• Jedinično testiranje – Precizna evaluacija svakog podskupa u aplikaciji kako bi se osiguralo da su implementirani u skladu sa specifikacijama.
• Integracija: kako bi se osiguralo da su različiti moduli i apleti integrirani s aplikacijom. Ovo je svrha integracijskog testa koji mora biti pažljivo dokumentiran.
• Testiranje valjanosti, koje je odgovorno za osiguranje da softver ispunjava originalne specifikacije.
• Dokumentacija: Ovo odgovara korisničkom priručniku koji sadrži sve potrebne informacije za korisnike softvera u kojem su detaljno opisane funkcije svakog od procesa za razvoj budućih adaptacija, proširenja i korekcija.
• Održavanje: za sve korektivne procedure i manja ažuriranja softvera koja su kontinuirana.

Važno je istaći da redosled, prisustvo i sinhronizacija svake od ovih procedura u strukturnom nizu softvera za programiranje zavisi od tipa modela dogovorenog između klijenta i tima programera. Primjer je besplatni softver čiji je strukturni slijed vrlo dinamičan, budući da mnogi programeri rade istovremeno razvijajući svoje aplikacije.