Upoznajte Helena od Troje sažetak, što se smatra uzrokom Trojanskog rata. Dakle, on je bio lik poznat po pokretanju jedne od najpoznatijih borbi u cijeloj grčkoj civilizaciji.
Sažetak Helene Trojanske
U području grčke mitologije, Trojanski rat je jedna od najistaknutijih konfrontacija. U njemu su učestvovale vojske Ahejaca u gradu Troji. Ovo Homer opisuje kao kaznenu ekspediciju u kojoj je povod za rat bio Helenino bijeg iz Sparte s princom Parisom od Troje.
Čak je i Trojanski rat ispričan iz arhaičnih vremena kroz epske pjesme, od kojih su 2 danas svjetski poznate. To su književna djela Ilijade i Odiseje, koja se pripisuju Homeru.
Treba napomenuti da Ilijada opisuje dio Trojanskog rata. Dok Odiseja opisuje naraciju o povratku Odiseja, grčkog vođe, svojoj kući. S vremenom su mnogi grčki i rimski pisci razvili različite narative o ratu.
Helena od Troje
U ovom sažetku očigledno je važno opisati ko je ovaj poznati lik iz grčke mitologije. Smatra se najkontroverznijim ženskim likom antike, posebno zato što se smatra razlogom za početak Trojanskog rata.
Ovaj lik je imao veliki značaj u herojskim pjesmama, kao iu legendama vezanim za Troju. Iako je mnogo toga što je vezano za nju vezano za dobro poznati rat, bitno je napraviti sažetak Jelene Trojanske.
Njeno ime znači čaj ili baklja. Bila je jako lijepa, pa je imala puno udvarača, od kojih su mnogi bili junaci. U stvari, jedan od njih je bio Paris, princ Troje, zbog čega je počeo Trojanski rat.
Rođenje
Kada je Zevs postao labud, Leda (kći kralja Etolije, Testio i žena kralja Tindareja iz Sparte) bila je zavedena od njega i bila je s njom iste noći kada je bila i sa svojim mužem Tindarejem.
To je dovelo do toga da Leda snese dva jajeta, Helena i Poluks su rođeni u jednom, oboje besmrtni, jer su se smatrali Zeusovom djecom. Dok su iz drugog jajeta rođeni Klitemnestra (žena Agamemnonova i kraljica Mikene) i Kastor, koji su bili smrtni jer su se smatrali Tindarejevim potomcima.
U stvari, Kastor i Poluks su smatrani blizancima, koji su se zvali Dioskuri. U sažetku Helene Trojanske, takođe je važno napomenuti da je imala i druge sestre, a to su bile Timandra i Filonoe.
Alternativne verzije rođenja
Prema drugoj verziji koja se odnosi na rođenje Helene i koja je dio sažetka Helene de Troya, ona je rođena zbog spoja Nemesis (boginje Ramnunte) i Zevsa, koji je postao guska i labud. Dakle, jaje koje je Nemesis sneo pronašao je pastir koji ga je dao Ledi.
Stoga se Leda brinula o jajetu iz kojeg je Helen rođena i prema njoj se ponašala kao da je njena majka. Osim toga, opisano je i da je u svetištu Leusipida u Sparti bilo izliveno jaje sa plafona, držano vrpcama i rečeno je da je to ono u kojem je Leda rodila.
Helenina krađa od Tezeja i Piritosa
Pošto je bila veoma mlada, privlačila je pažnju jer je bila veoma lepa. Jednom je igrala na žrtvovanju u Svetištu Artemide Ortia u Sparti i opljačkali su je Tezej (heroj Atine i sin Etre i Egeja) i njegov prijatelj Pirit (potomak Iksiona i Dije).
Tezej joj je uzvratio, ali kada su se vratili u Atinu, stanovnici joj nisu dozvolili da uđe u grad, pa ju je Tezej uputio na Afidnu sa njenom majkom Etrom. Tada su Tezej i Pirito otišli u Had (grčko podzemlje) da ukradu Perzefonu (zevsovu i Demetrinu ćerku), da budu sa Piritojem. Našavši se u Hadu, Dioskuri su otišli i spasili svoju sestru Helenu.
Više o otmici Helene
Uzimajući za zarobljeništvo Etru, Tezejevu majku i Piritovu sestru, koje su odveli u Spartu da budu Helenine robinje.
Prema nekim verzijama sažetka Helene Trojanske, opisano je da su ona i Tezej imali kćer koju su nazvali Ifigenija, ali kada su Dioskuri oslobodili Helenu, ona je svoju kćer dala svojoj sestri Klitemnestri koja je bila žena Agamemnona (sin kralja Aterosa od Mikene i kraljice Aerope i Menelajevog brata). Međutim, većina tekstova grčke mitologije pripisuje da je Ifigenija bila prirodna kćer Klitemnestre i kralja Agamemnona.
Brak sa Menelajem
U sažetku Helene Trojanske, treba napomenuti da je bila poznata i po svojoj ljepoti i po Trojanskom ratu, čiji je uzrok bila. Osim toga, nakon što ju je Tezej ukrao, njena nečistoća nije dovela do toga da ima veliki broj prosaca koji bi tražili njenu ruku.
Naime, kada je bila dovoljno stara za udaju, obratio joj se veliki broj prosaca iz Grčke, opčinjeni njenom lepotom, ali i zato što će Helena zajedno sa svojim budućim mužem biti vladari Sparte.
Helena i Menelaj
Njen otac, koji je dobio savjete od Odiseja (kome je obećao da će mu pomoći da dobije svoju nećakinju Penelopu za ženu), kao i da spriječi ponovnu otmicu Helene, natjerao je sve prosce da odu u Minervin hram, prisiljavajući ih da budu pod svečana zakletva.
Zakletva je bila zasnovana na činjenici da osim što je svako od njih morao da se složi sa Heleninim izborom, treba da brani i nju i njenog muža od svakoga ko želi da ih uvredi.
Svi prinčevi su položili zakletvu. Postoji verzija koja se odnosi na sažetak Jelene Trojanske, gdje se opisuje da je odabrala Menelaja. Međutim, postoji i verzija koja govori da je Tindarej bio taj koji je izabrao Menelaja za Heleninog muža, koji je bio brat Agamemnona (kralja Mikene) koji je bio muž njegove druge kćeri Klitemnestre. Isto tako, Menelaj i Helena su imali kćer koju su nazvali Hermiona.
zavođenje pariza
Jedna od sjajnih priča oko sažetka Helene od Troje je ona vezana za njen odnos s Parizom. Čak je i boginja Afrodita obećala ljubav ovog trojanskog princa Helene kao nagradu. To je zato što je odabrao Afroditu na takmičenju ljepote koje je imao sa Herom i Atenom.
Kada je Menelaj već imao 3 ili 0 godine sa Helenom, tada je ugostio Parisa, koji je bio u poseti Sparti. Tokom boravka u Parizu, Menelaj je morao da otputuje na ostrvo Krit, jer je morao da ide na sahranu Katereja (Kralja Krita) i svog dede po majci.
U to vrijeme, Afrodita (boginja ljepote, senzualnosti i ljubavi) navela je da se Helena zaljubi u Pariz i zajedno pobjegnu iz Sparte, čak uzeli Helenino bogatstvo. Prvi put su bili zajedno na ostrvu Cranae. Međutim, Hera je poslala oluju na njih dok su prolazili kroz Kipar i Fenikiju, ali su uspjeli doći do Troje.
Još jedna verzija odnosa između Helene i Parisa
Verzija koja se takođe odnosi na sažetak Jelene Trojanske, opisuje da Helena nijednog trenutka nije otišla u Troju sa Parizom, budući da su Zevs, Hera ili Proteus (bog mora) od nje načinili duha i ona je bila ta koja je putovala sa Parizom. . Dakle, originalnu Helenu je Hermes odveo u Egipat.
Postoji i druga verzija ovog dijela sažetka Helene od Troje, koja opisuje da je Paris oteo Helenu i silom je odveo u Troju. Na ovaj način Menelaj je otišao kod svih onih koji su se zakleli da će štititi njega i njegovu ženu da je traže, čime je započeo poznati Trojanski rat. Također znati o mayan jaguar.
Trojanski rat
Postoje verzije koje opisuju da su ih Helena i Paris po dolasku u Troju loše primili, ali neki kažu i da su ih dobro primili, posebno braća Paris i kraljica Hekuba.
Postoji i verzija da su se Trojanci zaljubili u Helenu i da se kralj Prijam zakleo da je neće pustiti. Čak je i gatara Kasandra (kći Hekube i Priama) predvidjela da će Helena biti ta koja će odvesti grad u propast, ali joj niko nije vjerovao.
Treba napomenuti da su prije početka Trojanskog rata Menelaj i Odisej otišli u Troju kao ambasadori koji će ići u potragu za Jelenom i blagom koje je ona odnijela. Međutim, stanovnici Troje ga nisu htjeli vratiti, a nisu ni ubijeni jer je intervenirao stari trojanski savjetnik Antenor.
Ovaj savjetnik trojanskog kralja Priama dao je rješenje između Grka i Trojanaca, sugerirajući sukob između Pariza i Menelaja. Sa svoje strane, grčki pisac Partenio de Nicaea opisuje u svom djelu Patnje ljubavi, da su oni koji su tvrdili da su Helena bili Diomed (kralj Arga) i Acamante (sin Tezeja i Fedre).
Herodotova verzija
Druga verzija koja je vezana za sažetak Jelene Trojanske, a koju je opisao grčki istoričar Herodot, odnosi se na činjenicu da su stanovnici Troje rekli da nemaju Helenu ili njeno blago, pa je sve bilo u Egiptu kod njega. Kralj Proteus.
Međutim, Grci su mislili da im se Trojanci rugaju, osvojili su Troju, ali Helena nije bila tamo i kada su povjerovali Trojancima odlučili su poslati Menelaja u Egipat.
Prema ovoj verziji, istoričar Herodot je opisao da bi je, da je Helena tom prilikom bila u Troji, vratili Grcima, jer ni Prijam ni stanovnici Troje ne bi rizikovali rat, samo da bi zadovoljili Pariz.
Osim toga, Herodo takođe opisuje da su suprotni vjetrovi doveli do toga da su Helena i Paris morali otići u Egipat, gdje ih je na prijatan način primio kralj Proteus, koji nije znao šta se dogodilo. Kada je kralj saznao za to, izbacio je Parisa i zadržao Helenu sve dok se Menelaj nije vratio nakon Trojanskog rata.
Postoji i druga verzija ove priče, koja govori da su Afrodita i Tetida (morska nimfa), dok je trajao Trojanski rat, dogovorile susret između Helene i Ahileja.
Postoji i verzija Euripida, koja ima neke varijacije onoga što se dogodilo. To se zasniva na činjenici da je nakon sukoba oko ljepote, Hera, koja je bila veoma uznemirena, Helenu zamijenila duhom, a Hermes ju je zadržao u Proteusovoj palati gdje su je čuvali do povratka Menelaja.
Ilijada i Helena
Sažetak Helene Trojanske očigledno uključuje ono što je povezano sa radom Ilijade. To je zato što su je veoma poštovali kralj Prijam i trojanski princ Hektor, koji je takođe bio zadužen za odbranu grada u Trojanskom ratu.
Osim toga, Trojanci su joj se divili zbog njene ljepote, ali su joj pripisivali i razlog koji je izazvao Trojanski rat. Njegovo prisustvo u ovom književnom djelu opisano je kada je Prijamu upoznao najistaknutije ahejske vođe grada, epizoda koja se opisuje kao Tehoskopija.
Sa tog mjesta svjedočio je sukobu Menelaja i Pariza. Posvađao se i sa Afroditom, jer boginja nagoveštava da mora da ide sa Parizom kada se dvoboj završi, iako kasnije, plašeći se Afroditinih pretnji, na kraju popušta.
Na kraju pjesme, Helena tuguje zbog smrti svog zeta Hektora i opisuje kako je bila u Troji 20 godina. Upoznajte svjetskih mitova i legendi.
Helene u događajima koji su se dogodili nakon onih o kojima se govori u Ilijadi
Drugi važan aspekt u vezi sa sažetkom Jelene Trojanske vezan je za ono što se dogodilo nakon onoga što je ispričano u književnom djelu Ilijade. Jedna od činjenica je bila da je Korito, koji je bio sin Parisa i nimfe Oenone, bio zaljubljen u Helenu, za koju se govorilo da je to obostrana ljubav. Dakle, kada je Paris saznao, ubio je svog sina.
Međutim, druga verzija opisuje da je Korito bio jedno od djece koju su Helena i Paris imali. Druga prijavljena činjenica povezana je sa činjenicom da je Pariz umro kada je izbio Trojanski rat, a Helena je bila prisiljena da se uda za Deífoba (Prijamovog i Hekubinog sina, kao i Hektorovog brata).
Helena i Odisej
Zbog toga je Helen (također Prijamov i Hekubin sin) napustio Troju, jer je i on bio zaljubljen u Helenu. Takođe, kako je imao dar proricanja, poput njegove sestre Kasandre i Kalkasa koji je bio grčki gatar, bio je svestan da zna za proročišta koja su čuvala grad, Odisej je odlučio da ga uhvati, pa je bio primoran da kaže šta je to sadržavalo proročišta.
Pored ovoga, još jedna bitna činjenica vezana za sažetak Jelene Trojanske odnosi se na činjenicu da je prepoznala Odiseja kada je došao da špijunira Troju prerušen u siromaha, iako ga nije optužila. Zapravo, da bi ušli u Troju, Ahejci su napravili ogromnog drvenog konja u kojem je bilo mnogo ratnika. Tako su Trojanci pustili konja, nisu ni znali šta je unutra.
Ali prije nego što su ratnici sišli s konja, Helena je svojom lukavošću i koja je poznavala plan Ahejaca, oponašala glasove žena grčkih ratnika. Dok se to dešavalo, ona je kružila oko konja u pratnji Deifoba. Na taj način je mogao vidjeti da li su Ahejci odgovorili kada su bili u konju, ali nisu, jer bi se odali.
Baklja Helene od Troje
Druga verzija vezana za Helenu opisuje da je ona bila ta koja je mahala bakljom tokom noći, dok je bila u svojoj sobi. Ovo je bio signal Ahejcima da će kapije Troje otvoriti ratnici koji su bili unutar drvenog konja.
Trojanski rat je završio kada je Ahajska unija pobijedila. Menelaj je ubio Deifoba i nije ubio Helenu jer se ponovo zaljubio u njenu lepotu, pa ju je poštedeo. Druga verzija opisuje da je Helena bila ta koja je ubila Deifoba, a Menelaj joj je oprostio kada je vidio njene gole grudi.
Također je opisano u drugoj verziji, da su na povratku u Spartu morali dugo provesti u Egiptu. U stvari, na Atici se nalazi ostrvo koje se zvalo Helena. To je bilo zato što se vjerovalo da je bila tamo kada se vratila u Heladu. Bilo je to na tom mestu gde su zajedno sa Menelajem imali Nikostrata.
Helen u Odiseji
Ovaj grčki ženski lik pojavio se i u nekim dijelovima ovog književnog djela. Jedan od njih je bio kada Telemah stiže u Spartu i tamo razgovara sa Helenom i Menelajem, koji su ponovo bili vladari ovog mesta. Osim toga, ona i njen suprug se sjećaju nekih trenutaka Trojanskog rata.
Ako su vam se svidjele informacije u ovom članku, možda ćete biti zainteresirani da saznate više o tome Mit o Apolonu i Dafni.