Obično mnogi ljudi misle da su pojmovi ateista i agnostik isti. ali, To su potpuno različiti koncepti. to ne treba brkati. Ukratko, ateista je osoba koja negira postojanje Boga. S druge strane, agnostik je onaj koji ne poriče postojanje Boga, ali mu nije potreban dokaz.
Ako želite da saznate više, ovdje ćemo detaljnije objasniti razliku između ateista i agnostika i njihovo porijeklo.
tako ateizam i agnosticizam su uključeni u koncept ireligije. Nereligija se zasniva na činjenici da se ne praktikuje ili ne slijedi organizirana religija kao što je kršćanstvo. Unutar nereligije su ateizam, agnosticizam, nevernici, deizam, religiozni skepticizam i slobodna misao. Biti unutar ove grupe ne znači da neko ne vjeruje ispravno u božanstvo kao što je jedan Bog ili nekoliko bogova.
Kao podaci, pet zemalja sa najvećim procentom nereligioznih ljudi, od najvećeg prema najmanjem, su: Češka, Holandija, Estonija, Japan i Švedska.
Šta je ateizam?
El ateizam u najširem smislu je nevjerovanje u postojanje Boga. U najstrožem smislu, to je odbacivanje svakog vjerovanja u postojanje boga ili bogova.
Ateista posebno smatra da ne postoji božanstvo kao što su bog ili bogovi, on se protivi teizmu. Teizam je najčešći oblik vjerovanja da postoji barem jedan Bog.
Prema RAE ateista definira se kao:
od lat. athĕus, a ovo iz gr. ἄθεος átheos.
1. adj. Ko ne vjeruje u postojanje Boga ili ga poriče. Appl. po običaju, utcs
2. adj. To implicira ili povlači za sobom ateizam. Ateistički racionalizam.
Taj termin od ateizam koristio se u pogrdnom smislu da se odnosi na one koji su odbacili božanstva koja su obožavali u društvu. Sa pojavom i širenjem slobodne misli, naučni skepticizam i naknadna kritika religije smanjili su obim pojma.
Ilustracija, u sedamnaestom veku, donio je sa sobom veliku revoluciju. nastao prvi ljudi koji su se identifikovali sa pojmom ateista. U stvari, Francuska revolucija je bila poznata po svom neviđenom ateizmu, recimo da je to bio prvi veliki politički pokret u istoriji koji je zagovarao prevlast ljudskog razuma.
Argumenti u korist ateizma kreću se od filozofskih aspekata do društvenih i istorijskih perspektiva. Razlozi za nevjerovanje u boga ili bogove uglavnom uključuju sljedeće argumente:
- Nedostatak empirijskih dokaza. Ako se to ne može naučno dokazati, ovi ljudi ne vjeruju.
- problemi sa zlom. takođe poznat kao Epikurov paradoks, na pojednostavljen način, odnosi se na činjenicu da ako Bog postoji zato što postoji zlo, dakle, ne postoji.
- Nedosljedni argumenti objelodanjivanja. poznat je i kao problem prepoznavanja prave religije. Zasnovan je na činjenici da ne postoji stvarna figura koja se pripisuje bogu ili bogovima, te na kontradikciji između nekih religija i drugih.
- Odbacivanje pojma nepogrešivosti. To je temelj svake naučne teze. Prema falsifikacionizmu, svaka valjana naučna tvrdnja mora biti sposobna za falsifikovanje ili opovrgavanje. Jedna od njegovih glavnih implikacija je da je eksperimentalna potvrda naučno "dokazane" teorije, čak i najosnovnije od njih, uvijek podložna ispitivanju.
- Argumenti za nevericu. Ovo je filozofski argument protiv postojanja Boga, posebno boga teista. Premisa argumenta je da ako Bog postoji (i želi da ljudi znaju za to), stvorio bi situaciju u kojoj bi svaka razumna osoba vjerovala u njega. Međutim, postoje i racionalni ljudi koji ne vjeruju u Boga, što je suprotno postojanju Boga. To je slično problemu zla.
- Others
Koliko ateista ima na svijetu?
Precizna procjena koliko ateista ima na svijetu je složen zadatak jer se koncept ateizma razlikuje. U 2007. godini procijenjeno je da je a 2.7% ukupne populacije bili su ateisti. Dok su neki ateisti usvojili sekularne filozofije (kao što su humanizam i skepticizam), ne postoji jedinstvena ideologija ili kodeks ponašanja kojih se svi ateisti pridržavaju. Mnogi od njih smatraju da je ateizam uži svjetonazor od teizma, pa teret dokazivanja ne pada na one koji ne vjeruju u postojanje Boga, već na vjernike koji moraju braniti svoj teizam.
Šta je agnosticizam?
Agnostik je jedan osoba koja niti vjeruje niti ne vjeruje u postojanje Boga, dok teisti i ateisti vjeruju i ne vjeruju. Ovaj termin je skovao poznati biolog Thomas Henry Huxley, 1869. godine. Ova pozicija drži da je istinitost određenih izjava, posebno onih koje se odnose na postojanje ili nepostojanje Boga, kao i drugih religijskih i metafizičkih izjava:
- Nepoznato. Ova struja se zove umjereni agnosticizam.
- inherentno nespoznatljiv. I to kao radikalni agnosticizam.
Prema RAE agnostički definira se kao:
od gr. ἄγνωστος ágnōstos 'nepoznato' i ‒́ic.
1. adj. Phil. Od ili u vezi sa agnosticizmom.
2. adj. Phil. Ko ispoveda agnosticizam. Appl. po običaju, utcs
Agnostik tvrdi da nema mišljenje o postojanju Boga jer vjeruje da nema jasnih dokaza za ili protiv.. Međutim, postoje različiti vrste agnostika:
- agnostički ateizam. On ne vjeruje u postojanje bilo kojeg boga, ali ne tvrdi da zna da bogovi postoje ili ne.
- agnostički teizam. On se ne pretvara da zna postojanje Boga, ali ipak vjeruje u to.
- apatičan ili pragmatični agnostik. Ne postoje dokazi za postojanje ili nepostojanje bilo kojeg boga, ali budući da svaki bog koji može postojati izgleda da je ravnodušan prema dobrobiti svemira ili njegovih stanovnika. Njegovo postojanje ima mali ili nikakav uticaj na ljudske poslove i trebalo bi da ima jednak teološki značaj.
- Astrogi gnostik. Budući da po svojoj prirodi nismo suštinski sposobni da potvrdimo postojanje boga ili bogova, osim subjektivnim iskustvom, oni sumnjaju u njihovo postojanje jer to niko ne može dokazati.
- otvoreni agnostik. Smatraju da se postojanje boga ili bogova još ne može dokazati, ali ne isključuju da bi se moglo dokazati kasnije.
Ako želite da saznate više o agnosticizmu, ostavljamo vam ovo link.
Nadam se da ako ste imali pitanja o razlici između ateista i agnostika, ovaj tekst ih je razriješio.